Vijenac 610 - 612

Glazba

Theodorakisov Grk Zorba u Sofiji

Plesni elan vital dolazi s Balkana

Zdenka Weber

Boravak u Sofiji prigodom postavljanja izložbe slika Velikani hrvatskog slikarstva 20. i 21. stoljeća, kojom je bugarskoj publici u Nacionalnoj galeriji predstavljena vrijedna zbirka Gradskog muzeja u Varaždinu, bio je prigoda za posjet sofijskoj operi i baletu, na čijem je programu 27. svibnja bila izvedba baleta Grk Zorba. Biti nazočan predstavi u do posljednjega mjesta popunjenoj impresivnoj zgradi sofijske operne i baletne scene i gledati predstavu baleta u koreografiji Lorca Massine na glazbu Mikisa Theodorakisa bio je svakako poseban doživljaj, u kojemu sam uživala zajedno s hrvatskom veleposlanicom u Bugarskoj Ljerkom Alajbeg, kojoj zahvaljujemo što se Hrvatska u povodu obilježavanja 25. obljetnice diplomatskih odnosa s prijateljskom Bugarskom u njezinoj metropoli predstavila tako opsežnom i vrijednom zbirkom slika i skulptura. Izložbu je 29. svibnja pred oko 600 posjetitelja otvorio tadašnji hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Ivo Davor Stier.

Balet Grk Zorba poznata je priča o mediteranskom homo ludens, koji svojom životnom filozofijom i ritmom plesa sirtakija pokušava stvarnost malenoga grčkog sela učiniti boljom umnažajući radost i dijeleći tugu sa suseljanima. Alexis Zorba, lik iz romana Nikosa Kazantzakisa (1883–1957) iz 1946, pravu je popularnost stekao u filmu snimljenu 1964. u kojemu ga glumi Anthony Quinn (s Irenom Papas). Po izlasku romana jedan od kritičara napisao je kako je riječ o junaku koji „poput Odiseja ili Don Quijotea baca na svijet veću sjenu od one koju svijet baca na njega“. Grčki suvremeni skladatelj Mikis Theodorakis (1925) skladao je glazbu za balet koji je premijerno bio izveden 1988. u veronskoj Areni, doživjevši veliki uspjeh, pa su slijedila postavljanja baleta na brojnim svjetskim pozornicama. Jednu od takvih impresivnih kreacija imala je priliku pod otvorenim nebom na Prokurativama vidjeti i publika 57. Splitskog ljeta u izvedbi baletnog i opernog ansambla HNK Split, a pod vodstvom mađarskoga koreografa Istvána Herczoga i splitskoga dirigenta Harija Zlodre.

Živjeti kao da ćeš umrijeti sljedeće minute, nepokolebljivim optimizmom svladati i najteže osobne tragedije, životne su lekcije koje Zorba daje mladom američkom prijatelju, piscu Johnu, koji je došao u grčko selo i zaljubio se u mjesnu udovicu Hortense. Ali, ksenofobni suseljani opiru se ljubavi stranca i njihove mještanke koju želi osvojiti domaći junak. U sukobu Hortense biva ranjena i umire, a Zorba, koji Johna podučava kako treba plesati sirtaki, završnim plesom stvara euforiju simbolizirajući snagu plesa kao konačne pobjede života nad smrću.

Ruski koreograf Lorca Massine, sin legendarnog koreografa Leonida Massina i brat balerine Tatiane Massine, rođen u New Yorku a koji živi u Grčkoj, istovremeno je i redatelj i autor libreta za balet „Grk Zorba“ koji je sofijska kompanija postavila na pozornicu prvi put 1995. godine. Nova produkcija datira iz 2007. godine kada je balet Sofijske opere i baleta na poziv grčkog Ministarstva kulture s baletom Grk Zorba sudjelovao u svečanom kulturnom programu u Godini Kazantzakisa u povodu 50. obljetnice smrti velikoga grčkog pisca. U ulozi naslovnoga lika pleše dinamični solist Rosen Kanev, plesač neodoljivoga šarma, energije i folklornoga žara kojemu se kao pandan s nešto otmjenijim pokretima pridružuje odlični Emil Yordanov u ulozi došljaka Johna. Nježnu Marinu utjelovljuje Diliana Nikiforova, robusnog Yorgosa Trifon Mitev, a eteričnu Madame Hortense plesačica naglašeno suptilnih pokreta Anastasia Nedelcheva. U stiliziranim kostimima Tsvetanke Petkove-Stoykove veliki precizno uigran ansambl na zapravo goloj pozornici s tek povišenim platoom koji dočarava grčki brdoviti krajolik i uz snimku (odveć glasnu!!) temperamentne glazbe Mikisa Theodorakisa izvodi predstavu koja protječe u neobuzdanu zanosu plesa.... sirtaki na najuzbudljiviji način! Dojmovi kojima publika nije mogla odoljeti već je dugotrajnim pljeskom pozivala plesače, a oni se oduživali ponavljanjima završnoga prizora – i tako pet, šest puta, do iznemoglosti. Nezaboravno!

Vijenac 610 - 612

610 - 612 - 20. srpnja 2017. | Arhiva

Klikni za povratak